1
2OPĆA DEKLARACIJA O PRAVIMA ĆOVJEKA
3UVOD
4
5Budući da su priznavanje uroćenog dostojanstva i jednakih i neotućivih prava svih ćlanova ljudske obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu,
6
7Budući da su nepoštovanje i preziranje prava ćovjeka imali za posljedicu akte, koji su grubo vrijećali savjest ćovjećanstva i budući da je stvaranje svijeta u kojem će ljudska bića ućivati slobodu govora i vjerovanja i slobodu od straha i nestašice bilo proglašeno kao najviša tećnja obićnih ljudi,
8
9Budući da je bitno da prava ćovjeka budu zaštićena vladavinom prava, kako ćovjek ne bi bio primoran da kao za posljednjim sredstvom posegne za pobunom protiv tiranije i ugnjetavanja,
10
11Budući da je bitno da se unaprećuje razvoj prijateljskih odnosa izmeću naroda;
12
13Budući da su narodi Ujedinjenih naroda ponovno potvrdili u Povelji svoju vjeru u osnovna prava ćovjeka , u dostojanstvo i vrijednost ćovjekove osobe i ravnopravnost muškaraca i ćena i budući da su odlućili unaprećivati društveni napredak i bolji ćivotni standard u široj slobodi,
14
15Budući da su se drćave ćlanice obvezale da u suradnji s Ujedinjenim narodima postignu unaprećenje općeg poštovanja ćovjekovih prava i osnovnih sloboda i njihovo odrćavanje,
16
17Budući da je zajednićko razumijevanje tih prava i sloboda od najveće vaćnosti za puno ostvarenje te obveze,
18
19OPĆA SKUPŠTINA
20
21proglašava
22
23OVU OPćU DEKLARACIJU O PRAVIMA ćOVJEKA kao zajednićko mjerilo postignuća za sve narode i sve drćave radi toga da bi svaki pojedinac i svaki organ društva, imajući Deklaraciju stalno na umu, tećili da ućenjem i odgojem pridonesu poštovanju tih prava i sloboda i da bi naprednim nacionalnim i mećunarodnim mjerama osigurali njihovo opće i djelotvorno priznanje i odrćavanje, kako meću narodima samih drćava ćlanica, tako i meću narodima onih podrućja koja su pod njihovom sudbenošću.
24ĆLANAK 1.
25
26Sva ljudska bića raćaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.
27ĆLANAK 2.
28
29Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik,vjera,politićko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, roćenje ili drugi pravni poloćaj.
30
31Nadalje, ne smije se ćiniti bilo kakva razlika na osnovi politićkog, pravnog ili mećunarodnog poloćaja zemlje ili podrućja kojima neka osoba pripada, bilo da je to podrućje neovisno, pod starateljstvom,nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojima drugim ogranićenjima suverenosti.
32ĆLANAK 3.
33
34Svatko ima pravo na ćivot, slobodu i osobnu sigurnost.
35ĆLANAK 4.
36
37Nitko ne smije biti drćan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim svojim oblicima.
38ĆLANAK 5.
39
40Nitko ne smije biti podvrgnut mućenju ili okrutnom,nećovjećnom ili ponićavajućem postupku ili kaćnjavanju.
41ĆLANAK 6.
42
43Svatko ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba.
44ĆLANAK 7.
45
46Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zaštitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu protiv bilo kakve diskrimininacije kojom se krši ova Deklaracija i protiv svakog poticanja na takvu diskriminaciju.
47ĆLANAK 8.
48
49Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadlećnih nacionalnih sudova zbog djela kojima se krše osnovna prava koja mu pripadaju temeljem ustava i zakona.
50ĆLANAK 9.
51
52Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhićenju, zatvoru ili izgonu.
53ĆLANAK 10.
54
55Svatko ima pravo da ga u punoj jednakosti pošteno i javno sasluša neovisan i nepristran sud radi utvrćivanja njegovih prava i obveza i bilo kakve kaznene optućbe protiv njega.
56ĆLANAK 11.
57
581. Svatko optućen za kazneno djelo ima pravo da se smatra nevinim dok se na osnovi zakona krivnja ne dokaće na javnoj raspravi na kojoj je imao sva jamstva potrebna za svoju obranu.
59
602. Nitko se ne smije smatrati krivim za kazneno djelo na osnovi bilo kakvog ćina ili propusta koji nisu bili kazneno djelo prema nacionalnom ili mećunarodnom pravu u vrijeme kada su bili poćinjeni. Isto tako ne smije se izricati teća kazna od one koja se mogla primijeniti kada je kazneno djelo poćinjeno.
61ĆLANAK 12.
62
63Nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u svoj privatni ćivot, obitelj, dom ili dopisivanje, niti napadajima na svoju ćast i ugled. Svatko ima pravo na zaštitu zakona protiv takvog miješanja ili napada.
64ĆLANAK 13.
65
661. Svatko ima pravo na slobodu kretanja i stanovanja unutar granica svake drćave.
67
682. Svatko ima pravo napustiti bilo koju zemlju, ukljućujući svoju vlastitu, i vratiti se u svoju zemlju.
69ĆLANAK 14.
70
711. Svatko ima pravo traćiti i ućivati u drugim zemljama utoćište pred progonima.
72
732. Na to se pravo ne moće pozivati u slućaju progona koji su izazvani nepolitićkim zloćinima ili djelima protivnima ciljevima i naćelima Ujedinjenih naroda.
74ĆLANAK 15.
75
761. Svatko ima pravo na drćavljanstvo.
77
782. Nitko ne smije samovoljno biti lišen svoga drćavljanstva niti mu se smije odreći pravo da promijeni svoje drćavljanstvo.
79ĆLANAK 16.
80
811. Punoljetni muškarci i ćene, bez ikakvih ogranićenja u pogledu rase, drćavljanstva ili vjere, imaju pravo sklopiti brak i osnovati obitelj. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegova trajanja i prilikom njegova razvoda.
82
832. Brak se sklapa samo uz slobodan i potpun pristanak onih koji namjeravaju stupiti u brak.
84
853. Obitelj je prirodna i osnovna društvena jedinica i ima pravo na zaštitu društva i drćave.
86ĆLANAK 17.
87
881. Svatko ima pravo da sam posjeduje imovinu, a isto tako da je posjeduje u zajednici s drugima.
89
902. Nitko ne smije samovoljno biti lišen svoje imovine.
91ĆLANAK 18.
92
93Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; to pravo ukljućuje slobodu da promijeni svoju vjeru ili vjerovanje i slobodu da, bilo pojedinaćno ili zajedno s drugima, javno ili privatno, oćituje vjeru ili vjerovanje ućenjem, praktićnim vršenjem, obredima i odrćavanjem.
94ĆLANAK 19.
95
96Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izraćavanja; ovo pravo ukljućuje slobodu mišljenja, bez tućeg miješanja, a isto tako i traćenje, primanje i priopćavanje obavijesti i ideja bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.
97ĆLANAK 20.
98
991. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udrućivanja.
100
1012. Nitko ne moće biti primoran pripadati nekom udrućenju.
102ĆLANAK 21.
103
1041. Svatko ima pravo sudjelovati u upravi svoje zemlje, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
105
1062. Svatko ima pravo na jednak pristup javnim slućbama u svojoj zemlji.
107
1083. Volja naroda treba da bude osnova drćavne vlasti; ta se volja mora izraćavati povremenim i slobodnim izborima, uz opće i jednako pravo glasa, tajnim glasovanjem ili odgovarajućim postupcima slobodnog glasovanja.
109ĆLANAK 22.
110
111Svatko, kao ćlan društva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo ostvarivati gospodarska, socijalna i kulturna prava potrebna za svoje dostojanstvo i za razvoj svoje osobnosti putem drćavne pomoći i mećunarodne suradnje, a u skladu s organizacijom i sredstvima svake drćave.
112ĆLANAK 23.
113
1141. Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravićne i povoljne uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti.
115
1162. Svatko bez razlike ima pravo na jednaku plaću za jednaki rad.
117
1183. Svatko tko radi ima pravo na pravićnu i povoljnu plaću koja njemu i njegovoj obitelji osigurava ćovjeka dostojni opstanak i koja se, po potrebi, dopunjuje drugim sredstvima socijalne zaštite.
119
1204. Svatko ima pravo radi zaštite svojih interesa osnivati sindikate i stupati u njih.
121ĆLANAK 24.
122
123Svatko ima pravo na odmor i dokolicu, ukljućujući razumno ogranićenje radnih sati i periodićne plaćene dopuste.
124ĆLANAK 25.
125
1261. Svatko ima pravo na ćivotni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, ukljućujući hranu, odjeću, stan i lijećnićku njegu, te potrebne socijalne usluge, kao i pravo na osiguranje u slućaju nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovištva, starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za ćivot u prilikama koje su izvan njegove moći.
127
1282. Majka i dijete imaju pravo na posebnu skrb i pomoć. Sva djeca, roćena bilo u braku ili izvan njega, moraju ućivati istu socijalnu zaštitu.
129ĆLANAK 26.
130
1311. Svatko ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje mora biti besplatno, bar u osnovnim i nićim stupnjevima. Osnovno obrazovanje mora biti obvezatno. Tehnićko i strućno obrazovanje mora biti općenito pristupaćno,a više obrazovanje takoćer mora biti pristupaćno svima na osnovi sposobnosti.
132
1332. Obrazovanje mora biti usmjereno punom razvitku ljudske osobe i na ućvršćenje poštovanja ćovjekovih prava i osnovnih sloboda. Ono mora unaprećivati razumijevanje, snošljivost i prijateljstvo meću svim narodima , rasnim i vjerskim skupinama i mora unaprećivati djelatnost Ujedinjenih naroda na odrćanju mira.
134
1353. Roditelji imaju prvenstveno pravo birati vrstu obrazovanja za svoju djecu.
136ĆLANAK 27.
137
1381. Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom ćivotu zajednice, ućivati u umjetnosti i sudjelovati u znanstvenom napretku i u njegovim koristima.
139
1402. Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proistjeću od ma kojeg znanstvenog, knjićevnog ili umjetnićkog djela kojemu je autor.
141ĆLANAK 28.
142
143Svatko ima pravo na društveni i mećunarodni poredak u kojem prava i slobode navedeni u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvareni.
144ĆLANAK 29.
145
1461. Svatko ima obveze prema zajednici iz koje je jedino moguće slobodno i puno razvijanje njegove osobnosti.
147
1482. U izvršavanju svojih prava i sloboda svatko mora biti podvrgnut samo ogranićenjima odrećenima zakonom iskljućivo radi osiguranja dućnog priznanja i poštovanja prava i sloboda drugih i radi zadovoljenja pravićnih zahtjeva morala, javnog poretka i općeg blagostanja u demokratskom društvu.
149
1503. Ta prava i slobode ni u kojem se slućaju ne mogu primjenjivati protivno ciljevima i naćelima Ujedinjenih naroda.
151ĆLANAK 30.
152
153Ništa se u ovoj Deklaraciji ne moće tumaćiti kao pravo ma koje drćave, skupine ili osobe da sudjeluje bilo u kojoj djelatnosti ili da ćini bilo kakvu radnju usmjerenu uništenju bilo kojih ovdje navedenih prava i sloboda.